Tko je izumio padobran

Tko je izumio padobran, homo volans, leteći čovjek
Oduvijek, još od Dedala i Ikara, ljudi sanjaju kako se vinuti u nebo, ali i kako se sigurno spustiti na zemlju. Prve zamisli o padobranu se pripisuju Leonasdu Da Vinciju, ali prvi ga je ipak napravio naš čovjek, Šibenčanin Faust Vrančić, a vjeruje se da ga je naš genijalni izumitelj sam prvi puta i isprobao u Veneciji 1617 godine, a tada je padobranca i nazvao homo volans ili leteći čovjek. Tko je izumio padobran, Faust Vrančić je svoj izum detaljno opisao u svojoj knjizi “Novi strojevi” koja je datirana 1595 godine, što znači da su mu trebale pune 22 godine da svoj izum napravi i isproba. Izum je opisao na četiri, za njegovo vrijeme važna jezika: latinskom, talijanskom, španjolskim i njemačkom, tako da se priča o nevjerojatnom izumu odmah raširila svijetom. Tko je izumio padobran, izume Fausta Vrančića su često pripisivali drugim izumiteljima iako je spadao među nahjobrazovanije ljude svoga vremena.
Tko je izumio padobran, od četverekutno razapetog platna do prvog okruglog padobrana
Padobran Fausta Vrančića se sastojao od drvenog okvira ojačanog dvostrukim letvicama na koji je bilo razapeto i pričvršćeno platno. Stranice okvira su bile dugačke 5 metara, a iz sva četiri kuta su se spuštali konopci kojima se vezao skakač. Zanimljivo bi bilo znati koliko puta je takav padobran isproban, ali nigdje nema takvog podatka, Tko je izumio padobran, francuski izumitelj Jean-Pierre Blanchard (1753–1809)je prvi napravio meki padobran koji je isproban prvi put početkom 19 stoljeća za iskakanje iz balona. Za vrijem I svjetskog rata padobranima su spašavali posadu aviona, a u II svjetskom ratu padobranci su opskrbljivali posade aviona i tada su i osnovane prve elitne postrojbe padobranaca, sportsko zrakoplovstvo organizira sportske skokove padobranom u klasičnom i slobodnom i relative(skupni skokovi) stilu. Tko je izumio padobran, od Fausta Vrančića do padobranskih egzobicija u zraku je prošlo puno vremena, ali podiže nacionalni ponos da je upravo naš čovjek omogućio sve te zadivljujuće figure padobranaca u zraku.
Tko je izumio padobran, prvi hrvatski padobranci
Iako nije sigurno potvrđeno, općenito se uzima da je Faust Vrančić izumio prvi padobran, ali da je prvi padobranac koji ga je isprobao skokom s tornja u Veneciji 1617 godine. Noviji podaci su pouzdaniji, pa se točno zna da je prvi hrvatski moderni padobranac bio Teodor Pavlović, zagrebački odvjetnik, a svoj prvi skok padobranom je izveo 24. 05. 1926 godine u Francuskoj, prilikom predstavljanja novog modela padobrana, a skočio je odvažno, bez ikakvih priprema. Tko je izumio padobran, godine 1926 je potporučnik kraljevske vojske Kraljevine SHS, Osječanin Dragutin Dolanski izveo svoj prvi skok padobranom iznad Novog Sada, na uzletištu. Iste godine je u Hrvatskoj je održan prvi aeromiting u Zagrebu, na kojem je prvi skok padobranom izveo francuski padobranac Rene Granveaud. Tko je izumio padobran, na istom aeromitingu je svoj prvi skok izveo i Antun Šimunović iz Bjelovara, a 1927 godine, Juraj Tomac iz Delnica isprobava svoj prvi, vlastiti padobran na uzletišzu Borongaj u Zagrebu.
Tagovi:
VIŠE IZ KATEGORIJE
Švajcarski satovi vs. Japanski satovi – Koji je bolji izbor?
Kada govorimo o preciznosti i kvaliteti izrade, švajcarski satovi oduvijek imaju reputaciju vrhunskih proizvoda s besprijekornom završnom obradom i izuzetnom točnošću. Njihova proizvodnja temelji se n
Ženski luksuzni satovi: Kombinacija dijamanata, zlata i vrhunskog dizajna
U svijetu mode i luksuza, sat nije samo predmet koji pokazuje vrijeme, već i simbol elegancije, prestiža i statusa. Upravo zato, žene koje žele istaknuti svoj profinjen ukus i sofisticiranost često bi
Najbolje vrijeme za putovanje u Hvar
Proljetni mjeseci otkrivaju savršeno vrijeme za putovanje u Hvar. Ovaj period nudi nevjerojatnu priliku za istraživanje ljepota otoka bez uobičajene ljetne gužve. Temperature su tada izuzetno ugodne,
Kako bioklimatske pergole osiguravaju vašu privatnost
Uvod u svijet bioklimatskih pergola
Zaštita privatnosti s bioklimatskim pergolama: Rješenja za svaki prostor postaje sve važnija tema u današnjem užurbanom svijetu. Bioklimatske pergole ne samo da nu